Nakon presude u slučaju malene Madine Hussiny i njezine obitelji, Hrvatska je dobila rok od šest mjeseci da Odboru ministara dostavi akcijski plan koji će sadržavati mjere kojima će spriječiti da se povrede koje je pretrpjela obitelj Hussiny ikada više ponove. Presudom je Europski sud za ljudska prava utvrdio da je Hrvatska povrijedila Madinino pravo na život, da je nečovječno postupala prema djeci držeći ih u detenciji, da je cijelu obitelj protuzakonito lišila slobode, a dio obitelji kolektivno protjerala iz Hrvatske te im nakon svega toga onemogućavala pristup odvjetnici. To su povrede koje nažalost nije pretrpjela jedino obitelj Hussiny, već i tisuće drugih izbjeglica na hrvatskom teritoriju, unazad posljednjih šest godina, kao rezultat provođenja nezakonite prakse kolektivnih protjerivanja. Ta se praksa, uz druge povrede prava izbjeglica i drugih migranata, ali i zastrašivanja braniteljica ljudskih prava koje je također spomenuo Sud u presudi - mora zaustaviti i spriječiti. 

Rok za predstavljanje mjera koje bi trebale zaustaviti navedene prakse ističe za 12 dana, 4. listopada te su CMS i KLJP svoje prijedloge mjera također dostavili i Uredu zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava, s ciljem da inspirira rad na akcijskom planu i potakne na uvažavanje prijedloga organizacija civilnog društva, koje imaju dugogodišnji iscrpan uvid u stanje ljudskih prava u području migracija i zaštite branitelja ljudskih prava. 

Implementacija presuda Europskog suda za ljudska prava izrazito je važan proces, u kojem je prvi korak identificiranje uzroka povrede. Podsjećamo kako je Vlada RH i nakon pravomoćnosti ove presude odbila preuzeti odgovornost i prepoznati sustavnost kršenja ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata na hrvatskom teritoriju. Premijer Plenković nije smijenio odgovorne za najgora kršenja ljudskih prava u RH, nego je nastavio zatvarati oči pred ozbiljnošću i sustavnošću okrutnosti u kojima živote gube oni najranjiviji. Postupanje koje prati jednaki uzorak nezakonitog postupanja onih kojima bi trebala biti svrha štititi ljude nije izolirani slučaj. Prepoznao je to i sam Europski sud za ljudska prava koji je u presudi naveo kako će ovaj slučaj imati implikacije i na druge slučajeve kolektivnih protjerivanja iz RH. Stoga je iznimno važno i za vladavinu prava i za sigurnost svih osoba na hrvatskom teritoriju da mjere prepoznaju uzrok povrede te da su izrađene temeljem relevantnih informacija s terena i vođene stručnošću organizacija koje bilježe i izvještavaju o nezakonitim protjerivanjima. Važno je u implementaciji presude usko surađivati i s organizacijama, odvjetnicima i stručnjacima koji su doveli ovaj slučaj do Europskog suda za ljudska prava te s neovisnim institucijama za ljudska prava. Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava svojim prijedlozima žele ostvariti tu suradnju na dobrobit svih izbjeglica i drugih migranata koji se nalaze ili će se naći u Hrvatskoj.

Prijedlog mjera stoga uključuje poziv da, s obzirom da su povrede dio sustavnog i kompleksnog problema, Odbor ministara prati implementaciju u procesu pojačanog nadzora, da se osiguravaju učinkovite istrage, puna neovisnost i učinkovitost mehanizma za nadzor rada policije u području migracija, pristup Uredu pučke pravobraniteljice podacima i prostorima u kojima su osobe lišene slobode, pristup besplatnoj pravnoj pomoći osobama u procesu povratka i njihovog neometanog kontakta s odvjetnicima i udrugama te zaštita branitelja ljudskih prava od kriminalizacije solidarnosti.

Centar za mirovne studije je, kao organizacija koja radi na zaštiti ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata i zaustavljanju nezakonitih protjerivanja, od početka aktivno radio na ovom slučaju s odvjetnicom obitelji Sanjom Bezbradica Jelavić koju je angažirao te službeno sudjelovao u slučaju i kao umješač pred Europskim sudom za ljudska prava, zbog čega će, zajedno s Kućom ljudskih prava, aktivno pratiti i implementaciju presude. 

Foto: Buga Cvjetanović za CMS