Naime, na slučaju studenta/ice opisanom u članku novinarke Ane Benačić, vidljivo je kako je interna praksa fakulteta da se plaćanje studija u ratama odobrava isključivo za plaćanje kreditnom karticom. 

Ova odredba otegotna je za sve studente/ice slabijeg imovinskog statusa, one koji su trenutno nezaposleni te osobe koje su zbog financijskih problema u tzv. blokadi zbog ovrhe. 

Samim time smisao plaćanja na rate, odnosno uz odgodu, se gubi jer je takva mogućnost osmišljena, kako bi olakšala plaćanje školovanja studnetima/icama slabijeg imovnog statusa, koji školarine od nekoliko tisuća kuna ne mogu platiti odjednom. 

Međutim, upravo su ti studenti, vrlo često ujedno i oni koji ne ispunjavaju uvjete za dobivanje kreditne kartice u bankama. Naime, prema uvjetima za izdavanje kartica u nekoliko banaka , kao npr. uvjeti iz Općih uvjeta poslovanja Zagrebačke banke d.d. za izdavanje i upotrebu kreditnih kartica i kartica s odgodom plaćanja za potrošače: „Kartica se može izdati svakoj poslovno sposobnoj fizičkoj osobi za koju Banka ocijeni da može sigurno i na vrijeme podmirivati sve troškove i obveze nastale upotrebom kartice.“ 

Vrlo je vjerojatno da banke neće odobriti kreditnu karticu onim osobama koje nemaju stalne prihode, odnosno onima kojima su godišnji prihodi niski.  Jednako tako, osobe koje su zbog financijskih problema pod ovrhom, a takvih je u RH gotovo 10% odrasle populacije (podaci FINA-e na dan 31.8. 2016 govore o 325.650 građana koji su u blokadi, od čega 94,85% duže od godine dana) ne mogu se koristiti kreditnom karticom i time de facto dolaze u situaciju nemogućnosti plaćanja studija, što dovodi do neželjenog upisa pauze od godinu dana te dodatnih troškova u iznosu od 1000,00 kuna zbog pauziranja godine. 

Dodatna posljedica ovakve mjere je i da studenti koji su upisali pauzu zbog nemogućnosti podmirenja troškova školarine ne ispunjavaju više uvjete za dodjelu stipendija na osnovu socijalnog stanja. Uz to, osobe koje se nađu u takvoj situaciji ne mogu dobiti stipendiju prije upisa pauziranja godine jer se natječaj za stipendije raspisuje iza sredine studenog. 

Iz ovih navoda vidljivo je da ovakva odredba nerazmjerno pogađa populaciju studenata slabijeg imovinskog statusa i uzrokuje ozbiljne prepreke u pristupu, odnosno nastavku obrazovanja u Vašoj ali i drugim visokoškolskim ustanovama koje imaju pravila o isključivo kartičnom plaćanju školarine u ratama. 

Konkretno,  u slučaju gore navedenog studenta/ice radi se o nemogućnosti upisa godine, upisivanja pauze i stvaranja dodatnih troškova studija te prolongacije studiranja jer je student/ica u tom trenutku bila u blokadi i nezaposlen/a, a živi u kućanstvu s majkom, kojoj je jedini prihod mirovina. 

Analizom posljedica ovakve odredbe došli smo do zaključka da se ovdje radi o mjeri koja predstavlja indirektnu diskriminaciju na osnovi imovinskog stanja a u području obrazovanja. Čl.2. st.2 Zakona o suzbijanju diskriminacije kaže:  „Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna“. 

Kod navedene mjere isključivo kartičnog plaćanja, radi se o zakonitom cilju, no sredstva za postizanje tog cilja nisu primjerena jer se radi o isključivo jednom modelu plaćanja koji nije svima dostupan, niti su nužna, jer postoje drugi modeli i prakse plaćanja u ratama i mogućnosti osiguranja redovitog plaćanja, čime bi se izbjegle negativne posljedice stavljanja jedne kategorije studenata u nejednak položaj. Također, nije nužna ni s obzirom na financijsko stanje Fakulteta jer ste 2016. godinu, prema objavljenom financijskom izvješću, završili sa 1 689 510,00 kuna viška prihoda. Uz to, činjenica da dvostruko više sredstava usmjeravate na stipendije za izvrsnost nego za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa pokazuje da niste u dovoljnoj mjeri osigurali alternativne modele plaćanja studija pristupom stipendiranju ili drugim olakšicama kod plaćanja studija (http://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/11/1-Natje%C4%8Daj.pdf). 

Zbog toga je Centar za mirovne studije zatražio of Pravnog fakulteta Osijek da do kraja travnja obavijeste jesu li osigurali dodatne modele plaćanja za one studente koji nemaju kreditne kartice, a žele plaćati troškove studija u ratama, odnosno jesu li eliminirali ovu mjeru koja predstavlja jasnu indirektnu diskriminaciju na osnovi socio-ekonomskog stanja, a u području obrazovanja. 

Ako se to ne dogodi, Centar za mirovne studije ozbiljno će razmotriti podizanje udružne tužbe protiv navedenog fakulteta, ali i ostalih fakulteta u zemlji koji imaju ovakvu praksu, a zbog indikrektne diskriminacije u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije. 

Pitanje mogućnosti plaćanja redovnog ili izvanrednog studija, nažalost sve je veća prepreka mnogim mladim ljudima u pristupu visokom obrazovanju, a ujedno i čest razlog prekida studiranja. Jedan od razloga za to je rastuće siromaštvo širih slojeva stanovništva. Istraživanje Centra za mirovne studije o nejednakostima u Republici Hrvatskoj pokazuje da su upravo Osječko-baranjska županija i šira regija osobito teško pogođeni negativnim razvojnim pokazateljima: od BDP-a, stope radno aktivnog stanovništva, broja nezaposlenih, broja dugotrajno nezaposlenih, broja NEET mladih, odnosno onih koji nisu niti u formalnom ili neformalnom obrazovanju niti rade, broja mladih koji iseljavaju i obrazovnoj slici. 

Zbog svega navedenog Centar za mirovne studije tražit će i od Ministarstva znanosti i obrazovanja da se za studente iz slabije razvijenih područja, a sukladno novom indeksu razvijenosti, osigura fond za stipendiranje studenata slabijeg imovinskog stanja, bez obzira na status studenta i osigura različite visine stipendija kako bi se obrazovna slika u navedenim područjima poboljšala i time pridonijela ukupnom razvoju. 

Svi studenti i studentice koji imaju sličnu situaciju ili su upoznati sa sličnom situacijom na svom fakultetu, mogu nam se javiti porukom na našu facebook stranicu Centar za mirovne studije ili mailom na sandra.bencic@cms.hr

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru projekta „Javni interes nije na prodaju – PINS II“, koji se provodi u sklopu programa IPA 2012 Jačanje lokalnih partnerstava za otvorenu vlast i borbu protiv korupcije u odgovornom upravljanju prirodnim resursima. Za sadržaj je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije niti Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.