Braniti javni interes ljudsko je pravo
Hrvatska treba donijeti zakon koji štiti osobe koje odluče progovoriti protiv nezakonitosti bilo u javnom bilo u privatnom sektoru, poručeno je na panelu Zaštitimo zviždače! koji je organizirala Koalicija za zaštitu zviždača jugoistočne Europe, u suradnji s Kućom ljudskih prava, GONG-om i Centrom za mirovne studije. Zviždači su često žrtve progona i prijetnji, stoga je važno stvoriti pravni okvir koji bi ih štitio, a to je moguće i kroz Antikorupcijsku strategiju koji je najavljen u Hrvatskoj.
Hrvatska je jedna ostala crna rupa u regiji koja nama takav zakon, zbog čega zaostajemo za zemljama poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije i Makedonije koje su zakone o zaštiti zviždača već uvrstile u svoje pravne okvire, istaknuo je Duje Prkut iz GONG-a, dok je Mark Worth sukoordinator Southeast Europe Coalition on Whistleblower Protection naglasio kako nažalost ovo nije puhanje na hladno jer smo u Hrvatskoj već svjedočili napadima na one koji ukazuju na nepravde, iako su primjeri zviždača u hrvatskoj zapravo rijetki. Ukazao je na primjere diljem svijeta kada osobe koje prokažu nelegalnosti budu sankcionirane i dodao kako je tome je potrebno stati na kraj jer braniti javni interes je ljudsko pravo.
Arjan Dyrmishi iz albanskog Instituta za demokraciju i medijaciju, istaknuo je kako je zakon važan i potreban, ali je i upozorio i na rupe koje u zakonu postoje, a zbog kojih često puta zviždači nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava. Upravo zakon koji ne funkcionira najbolje ima Kosovo, koje je zakon usvojilo kako bi uskladilo svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, naglašava Albulena Sadiku iz Balkanska istraživačka mreža na Kosovu. Problematika ostvarivanja zaštite za zviždače na Kosovu često je nemoguća, jer je prva instanca kojoj se zviždač mora obratiti i prijaviti nezakonitost njegov nadređeni, a upravo je netko od nadređenih uključen u nezakonite radnje. Ako se preskoči taj korak i direktno obrati medijima, zaštitu nije moguće ostvariti. Sadiku naglašava kako je to destimulirajuće i problematično, ali i najavljuje kako će se zakon vjerojatno mijenjati na bolje. Promjeni zakona nada se i Aleksandar Bozhinovski iz Centra za istraživačko novinarstvo SCOOP iz Makedonije koji smatra kako je nužno da osoba koja se odlučuje prijaviti nezakonitost ima mogućnost obratiti se osobi od povjerenja.
Makedonija ima odličan sustav zaštite zviždača, jednak sustavu zaštite svjedoka, ali do sada nitko nije koristio tu mogućnost. Problem je u ostvarivanju statusa zviždača, jer ne samo da je potrebno slijediti postupak, već je potrebno, ako se pokušava ostvariti zaštita, sve izvore informacija, uključujući imena ljudi, staviti a raspolaganje državnim institucijama koje to istražuju. Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva istaknuo je i važnost postojećih zakona koje su usmjerene protiv novinara, te upozorava na institut sramoćenja, koji se pojavljuje u hrvatskom zakonodavstvu i koji novinare koji često dovodi u nezavidan položaj. Dakako, nisu samo novinari samo ti koji upozoravaju na nepravilnosti, već i svi građani i aktivisti koji svjedoče nelegalnim djelovanjima. Nedim Hadrović iz Centra za zviždače Luna iz Bosne i Hercegovine, koja je ima zakon koji štiti zviždače, ističe važnost i nevladinih organizacija te napominje da je zakon koji štiti zviždače može biti kratak i jasan zakon, koji u konačnici nikome na institucionalnoj razini ne škodi.
Zbog toga su panelisti još jednom istaknuli važnost političke volje za donošenje Zakona o zviždačima, kako bi se ohrabrilo ljude da prokazuju nezakonite i neetične procese te kako bi svi bili svjesni da će ako sudjeluju u nelegalnim radnjama vrlo vjerojatno biti otkriveni.
FOTO: HINA
