Već je sada vidljivo da se samo kroz dvije tematske osi Europskog socijalnog fonda godine neće ugovoriti više od 150 milijuna kuna, a pitanje je što će biti s druge dvije.  To ujedno i znači da će ukupno povući manje sredstava od planiranog, a kako nam se bliži sredina godine, možda je vrijeme da si Vlada prizna da povlačenje sredstava ne ide predviđenom brzinom, te da je moguće da će morati raditi rebalans proračuna i rezati rashode kako bi spriječili povećanje proračunskog deficita zbog lošeg povlačenja sredstava iz EU fondova. Tko će tu izgubiti znamo: građani i to najvjerojatnije oni koji imaju vrlo malo ili ništa i ovise o socijalnoj skrbi ili mirovinama, jer takvih je najviše pa se na njima uvijek najviše isplati rezati. 

Gotovo svi najavljeni natječaji kasne u raspisivanju: a odgađaju se za čak 6 mjeseci i više-za potencijalne korisnike tih sredstava to znači da ih neće vidjeti u ovoj godini, nego,  u optimističnoj verziji, tek sredinom 2018.g. Zanimljivo je da su neki od tih natječaja bili inicijalno predviđeni za raspisivanje u 2016.g., pa su zatim prebačeni u 2017.g. prvi kvartal, a sada opet pomaknuti na kraj 2017. 

U području Dobro upravljanje za sve natječaje ugovaranje je pomaknuto za 2018.g što znači da će se na toj poziciji  umjesto 122 milijuna kuna, u ovoj godini ugovoriti 0,00 kuna. 

Tri natječaja u potpunosti izbačena s liste najavljenih za 2017, a još je zanimljivije vidjeti koja su se to tematska područja izbacila: 

Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti za participativno upravljanje proračunskim procesima te praćenje postupaka javne nabave

Borba protiv diskriminacije - preduvjet za socijalno uključivanje najranjivijih skupina - faza I.

Uključivanje marginaliziranih skupina u zajednicu kroz kulturne aktivnosti i projekte - faza I.

Upravo je pitanje praćenja postupaka javne nabave jedno od ključnih poluga suzbijanja korupcije u javnom sektoru, te da su mnoge organizacije u protekle dvije godine razvile sustave analiza, uključujući i softvere za automatiziranu obradu podataka, za detektiranje koruptivnih rizika u javnoj nabavi.
Prijedlog Strategije nacionalne sigurnosti navodi da je upravo korupcija u postupcima javne nabave jedna od značajnih prijetnji za gospodarstvo i  društvo u cijelosti. Ministarstvo rada kaže: e nećete. Odgodom ovog natječaja jedinice lokalne samouprave i organizacije civilnog društva gube 40 milijuna kuna za jačanje transparentnosti i sudjelovanja javnosti u  proračunskim procesima.

Za borbu protiv diskriminacije i uključivanje marginaliziranih skupina već od prije znamo stav Vlade koji se iskristalizirao s odbacivanjem Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije na kojem se radilo dvije i pol godine i koji je prošao vrlo široku javnu raspravu, a sve kako bi potpredsjednik Vlade Stier dobio priliku osnovati novu „pluralniju“ radnu skupinu kojoj je kao radni materijal ponudio taj isti pripremljeni Nacrt plana, ali je  iz njega izbacio sve mjere koje se tiču: rodne ravnopravnosti, reproduktivnih prava, građanskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja državnih službenika i obrazovanja sudaca. Zato ne čudi da se natječaji namijenjeni poboljšanju položaja onih koji su diskriminirani i marginalizirani u društvu uporno odgađaju. 

Uostalom u zemlji u kojoj nekažnjeno prolaze oni koji diskriminiraju i šikaniraju djecu s Downovim sindromom, gdje potpredsjednik Sabora govori o manjinama kao o građanima drugog reda, koji doduše imaju neka prava, ali ne mogu odlučivati na istoj ravni kao etnički Hrvati, a građani moraju spavati na plažama i u parkovima da bi ih obranili od sprege politike i krupnog kapitala, ova sredstva nam možda i ne trebaju. Bolje ih je vratiti u briselsku kasu da se raspodjele Irskoj, Njemačkoj i drugim državama pa da barem deseci tisuća onih koji su napustili ovu zemlju imaju bolji život negdje drugdje.

Foto: Flickr Vlade