Centar za mirovne studije sudjeluje u međunarodnom istraživačkom projektu o prekarijatu i tzv. „novom siromaštvu“ u sklopu projekta PIE NEWS koji je financiran iz Obzor 2020 programa. Kako bismo prikupili što više osobnih svjedočanstava o okolnostima prekarnog rada organiziramo fokus grupe na koje pozivamo sve koji su radili ili rade u atipičnim oblicima rada.
Platforma 112 danas je ispred Hrvatskog sabora održala konferenciju za medije i predstavila osvrt Platforme 112 na prvih sto dana rada Vlade Andreja Plenkovića.
Vicdan Özerdem, turska državljanka kojoj je Njemačka dala azil, a koja je na ljeto 2012. uhićena u Hrvatskoj, temeljem crvenog upozorenja Interpola i zamalo izručena Turskoj, napokon je skinuta s tjeralice Interpola.
Centar za mirovne studije zajedno s hrvatskim članovima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Lidijom Pavić-Rogošić, Marinom Škrabalo i Tonijem Vidanom, upozorava na plan zastupnica i zastupnika Europskog parlamenta, okupljeni oko Klubova zastupnika Europske pučke stranke (HDZ, HSS) te Saveza liberala i demokrata za Europu (IDS, HNS) da se usprotive ključnim odredbama Europskog stupa socijalnih prava, kojima bi se štitila socijalna i ekonomska prava svih građana Unije pa tako i nas.
Centar za mirovne studije i Inicijativa Dobrodošli! akcijom ispred Hrvatskog sabora upozorili su danas na najnovije izmjene Zakona o strancima, kojima se pokušaj pomaganja strancima u boravku, tranzitu i nezakonitom prelasku granice uvodi kao kažnjivo djelo.
U sklopu Razotkrivanja - (Un)decent exposure – kampanje za podizanje svijesti o važnosti zviždača u zaštiti sloboda i demokracjie, na Kući ljudskih prava u Zagrebu, umjetnik Miron Milić izradio je mural posvećen zviždačima i zviždačicama koji se bore protiv netransparentnosti, nezakonitih radnji, za slobodu medija i govora. Na taj način Centar za mirovne studije želio je ostaviti trajni znak i podignuti svijest javnosti o važnosti zviždača, ali i odati im priznanje. Kuća ljudskih prava u Zagrebu, izabrana je, jer u njoj živi i djeluje čak šest organizacija civilnog društva, koje se bore za ljudska prava, slobode medija i veću transparentnost.
U periodu od veljače do listopada 2016. godine provedeno je terensko istraživanje (ukupno 120 intervjua i tri fokus grupe) s četiri skupine aktera: općom populacijom, pripadnicima nacionalnih manjina, izbjeglicama i tražiteljima azila te dionicima sustava. Fokus istraživanja bile su društvene percepcije odnosa prema "drugome" i "drugačijem" - nacionalnim manjinama, te različitim skupinama useljenika (izbjeglicama i drugim migrantima). Istraživački tim bio zainteresiran za dva ključna pitanja: kako se konstruiraju društvene percepcije "drugoga i drugačijega" (koji su dominantni stavovi opće populacije i kako to definira položaj ovih skupina u društvu) i kako to možemo objasniti (izvori i uzroci diskriminacije i ksenofobije).
Navedeni rezultati važni su za razmatranje izvora društvenih stavova te stvaranja preporuka za njihovo rješavanje.
Centar za mirovne studije predstavlja priručnik „Što je interkulturno obrazovanje?“ autorica Barbare Kušević i Marije Bartulović, docentica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koji će biti objavljen i promoviran na proljeće 2017. godine.
Zgroženi ponavljanjem povijesti koje danas u Alepu lišava živote tisuće civila koji su nakon dugotrajne izolacije, izgladnjelosti i svakodnevnog bombardiranja sada prepušteni na milost i nemilost vojsci lojanoj Asadu, Centar za mirovne studije poziva sve građane i građanke Hrvatske kao i Vladu, Sabor i Predsjednicu države da zbog vlastite povijesti ratnih stradanja te sjećanja na tragediju Vukovara i tragediju bliskog nam Sarajeva, odmah tražimo prekid vatre u cilju izvlačenja civila iz Alepa. U skladu s tim, Hrvatska može i treba ponuditi smještaj i zbrinjavanje barem jednog dijela preživjelih obitelji, jer ako ne reagiramo danas, već sutra mnogi od njih više neće biti živi.
Centar za mirovne studije i GONG jutros su uoči sjednice Sabora na kojoj se odlučivalo o poreznoj reformi dočekivali zastupnike i zastupnice vladajuće koalicije tražeći od njih potpisivanje osobnog jamstva da navedena reforma neće produbiti dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj čime garantiraju svojom dvogodišnjom plaćom. Uz jamstva, aktivisti i aktivistkinje donijeli su i Superhika, želeći još jednom ponoviti kako ako se ova Superhik reforma usvoji, država uzeti siromašnima, a dati bogatima.
