Podaci za Hrvatsku koji su dostupni na ovoj poveznici sadrže uglavnom slučajeve oštećenja tuđe stvari, prijetnje i slučajeve fizičkog nasilja prema osobama, a dijele se u dvije kategorije:

Službeni podaci o kaznenim djelima zločina iz mržnje

U 2020. godini u službenoj evidenciji je zabilježen gotovo dvostruko veći broj slučajeva zločina iz mržnje u odnosu na prethodnu godinu. I dalje je najveći broj takvih kaznenih djela (čak 67) motiviran rasizmom i ksenofobijom koju slijedi osnova seksualne orijentacije i rodnog identiteta s udjeloam od 10% ili 9 takvih slučajeva. Predrasude prema Muslimanima čini motivaciju za pet kaznenih djela, koju slijede tri kaznena djela motivirana predrasudama prema Romima. Po jedno kazneno djelo motivirano je predrasudama prema kršćanima i drugim vjerskim uvjerenjima.

Prema vrsti kaznenog djela, trećina se odnosi na oštećenje imovine na koje otpada 28 slučaja. Slijede prijetnje ili prijeteće ponašanje s 26 slučajeva. Čak 25 slučajeva odnosi se na neodređenu vrstu kaznenih djela što je poprilično nevjerojatno za podatke iz službenih izvora budući da se radi o gotovo trećini zabilježenih zločina iz mržnje. Šest je fizičkih napada i jedna krađa ili pljačka.

Podaci koji nisu sastavni dio službenih statistika zločina iz mržnje za 2019. godinu koje objavljuje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, a prikupljaju ih organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije (popis je dostupan ovdje).

Podaci civilnog društva govore o 54 incidenata motiviranih mržnjom u 2020. godini, što je gotovo istovjetan podatak kao i prethodne godine kada ih je zabilježeno 53.

Većina slučajeva motivirana je rasizmom i ksenofobijom, njih 38. S ovom motivacijom zabilježeno je 15 slučajeva napada na imovinu, 13 slučajeva nasilnih napada na osobe i deset prijetnji.

Napadi na imovinu uključuju grafitiranje po društvenoj ili privatnoj imovini koji sadržajem pozivaju na nasilje prema manjinskim grupama.

Nasilni napadi na osobe u 2020. godini prema podacima koje je prikupilo civilno društvo uključuju uvrede koje su pratili udarci i batinjanje raznim predmetima, a namijenjeni su uglavnom manjinskim grupama i migrantima.

Zabilježene prijetnje bile su usmjerene protiv osoba ili imovine (uništenje automobile, kuća ili drugih privatnih predmeta) na osnovi pripadnosti manjini.

Antisemitski napad na imovinu odnosi se na incident u kojem je uklonjena i uništena spomen ploča istaknutom židovskom partizanu.

Predrasude prema kršćanima koje su zabilježili OIDAC i Sveta Stolica uključuju dva napada na imovinu Katoličke crkve i jednu prijetnju većinskoj katoličkoj zajednici putem objave na društvenim mrežama koja je pozivala na paljenje katoličkih crkava.

Zabilježen je i jedan nasilni napad na osobu s invaliditetom. Mladića s invaliditetom teško su pretukla dvojica muškaraca koji su ga također pokušali opljačkati. Jedan od počinitelja je snimio incident i objavio video na društvenim mrežama.

Na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta zabilježeno je sedam slučajeva nasilnih napada na osobe. Zabilježena je i jedna prijetnja s ovom motivacijom.

 

Koja je razlika između zločina iz mržnje (službene statistike predstavljene pod 1) i incidenata motiviranih mržnjom (pod 2)?

 

Zločini iz mržnje su kaznena djela koje bilježe i prijavljuju ODIHR-u nacionalne institucije – policija i pravosuđe.

Incidente motivirane mržnjom ODIHR-u prijavljuju organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i Sveta stolica. Ovi incidenti su potencijalno zločini iz mržnje, ali nisu ih kao takve zabilježile državne institucije. ODIHR zaprima obavijesti o tim incidentima i provjerava da li motivacija i tip incidenta potpada pod OSCE-ovu definiciju zločina iz mržnje.

Izvještaji o incidentima motiviranim mržnjom koje OSCE-ODIHR-u prijavljuju organizacije civilnog društva je od velike važnosti za izvještavanje jer nadopunjavaju i kontekstualiziraju službene podatke. Informacije dobivene od civilnog društva pomažu u boljem razumijevanju same prirode i utjecaja zločina iz mržnje na žrtve. Neki incidenti uopće nisu prijavljeni službenim vlastima radi različitih razloga, primjerice straha od sekundarne viktimizacije.

 

Gdje se mogu pronaći ovi podaci?

Web stranica Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) omogućuje korisnicima da pretražuju i izlučuju informacije o detaljima incidenata prema državama, vrsti incidenta i osnovi počinjenja odnosno, karakteristikama žrtve, a zabilježile su ih, uz nadležne institucije i organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i religijske grupe.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta Činjenicama protiv mržnje (Facts against Hate) kojeg financira Europska unija u sklopu Opće uprave za pravosuđe i potrošače, u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo.