Izvještaj "Ravnopravnost LGBTIQ osoba na prekretnici: napredak i izazovi" donosi iskustva, stajališta i izazove s kojima se LGBTIQ osobe suočavaju u Europi, kao i usporedne podatke u odnosu na prethodne ankete Agencije za temeljna prava iz 2019. i 2012. godina.

Rezultati pokazuju znakove sporog, ali postupnog napretka. Iako je diskriminacija LGBTIQ osoba i dalje visoka, ona se postupno smanjuje. Škole se uspješnije i proaktivnije bave LGBTIQ pravima, a mladi imaju veću podršku svojih učitelja i vršnjaka. Bez obzira na to, maltretiranje, uznemiravanje i nasilje dosežu visoke razine.

Ključni rezultati istraživanja uključuju:

• Otvorenost: više od jedne na dvije osobe danas su otvorene po pitanju svoje seksualne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja te spolnih obilježja. Međutim, većina ih i dalje izbjegava, primjerice, držati se za ruku sa svojim partnerom ili partnericom u javnosti zbog straha od napada.
• Diskriminacija: više od jedne na tri osobe suočavaju se s diskriminacijom u svakodnevnom životu zbog identiteta što predstavlja blago smanjenje od prijašnjih dvije na pet osoba. Međutim, diskriminacija je i dalje nevidljiva jer samo jedna na deset osoba prijavi incidente kojima su izložene.
• Nasilje: više od jedne na deset osoba doživjela je nasilje u razdoblju od pet godina prije istraživanja, nešto više nego u 2019. godini. Više od jedne na tri interseksualne osobe bile su žrtve napada.
• Uznemiravanje: više od jedne na dvije osoba bile su žrtve uznemiravanja motiviranog mržnjom, što je više u odnosu na jednu na tri osobe u 2019. godini. Dvije od tri interseksualne i transrodne osobe doživjele su uznemiravanje.
• Maltretiranje: više od dvije na tri osobe izjavile su da su ih druge osobe maltretirale u školi, u svim generacijama i svim državama članicama EU, što predstavlja naglo povećanje u usporedbi s jedne na dvije osobe u 2019. godini.
• Obrazovanje: danas se škole se više nego ranije bave LGBTIQ pravima. Više od jednog na pet LGBTIQ učenika danas svjedoči da se škola bavila tim pitanjem u pozitivnom smislu.
• Mentalno zdravlje: više od jedne na tri osobe razmišljale su o samoubojstvu. Više od polovice transrodnih, nebinarnih i rodno varijantnih osoba kažu da imaju suicidalne misli.
• Prakse "konverzije": jedna od četiri osobe navodi kako je bila prisiljena proći kroz "konverziju" kako bi promijenila svoju spolnu orijentaciju ili rodni identitet i izražavanje.
• Vlade: samo jedna na četiri osobe smatra da se vlade njihovih država bore protiv predrasuda i netolerancije prema LGBTIQ osobama, u usporedbi s jednom na tri osobe u 2019. godini.

Izvještaj ističe kako se iskustva LGBTIQ osoba značajno razlikuju diljem Europske unije i da se svaka skupina suočava s različitim izazovima.

Interseksualne, transrodne, nebinarne i rodno varijantne osobe suočavaju se s većim uznemiravanjem i nasiljem. Veća je vjerojatnost da će se suočiti s narušenim mentalnim zdravljem i imati suicidalne misli. Dodatno, vjerojatnije je da će doživjeti beskućništvo i imati poteškoća u pristupu zdravstvenoj skrbi. To vrijedi i za LGBTIQ osobe s invaliditetom, osobe u riziku od siromašva ili siromašne osobe, kao i pripadnike etničkih, rasnih ili drugih manjina.

Rezultati istraživanja koristit će se u procjeni provedbe Strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ osoba Europske komisije i unapređenju politike za zaštitu i promicanje prava LGBTIQ osoba. Agencija poziva vlade država članica Europske unije da poduzmu sljedeće mjere:

• Zločin iz mržnje: potrebno je pokazati nultu toleranciju na nasilje i uznemiravanje LGBTIQ osoba. Države trebaju ulagati u osposobljavanje policije kako bi se osiguralo da prepoznaju, evidentiraju i pravilno istraže zločine iz mržnje prema LGBTIQ osobama. Samo tako će se žrtve osjećati sigurnima prijaviti napade i znati da će se prema njima postupati pravedno. Potrebno je da policija prepozna motivaciju uzrokovane predrasudama i da ona predstavlja otegotni faktor tijekom kaznenog postupka.
• Diskriminacija: države članice se trebaju boriti protiv diskriminacije u svim područjima života donošenjem Direktive EU o jednakom postupanju i Direktive o standardima tijela za ravnopravnost. Također, treba jačati tijela za postizanje ravnopravnosti i osigurati odgovarajuća sredstva za bolju potporu žrtvama.
• Mržnja na internetu: potrebno je boriti se protiv mržnje na internetu i protiv kampanja dezinformiranja protiv LGBTIQ osoba. Rizik od pristranosti u algoritmima i odgovornost digitalnih platformi treba adresirati u okviru prava Europske unije.
• Obrazovanje: potrebno je učiniti škole sigurnim i poticajnim okruženjima za učenje za svu djecu, uvesti mjere protiv maltretiranja i osigurati da se obrazovni kurikulumi i sustavi temelje na najboljim praksama koje promiče Europska unija.
• Zdravstvena skrb: države članice moraju osigurati siguran pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući potporu za mentalno zdravlje, okončati prakse "konverzije" i medicinske intervencije koje nisu nužne.

„Otvoreno biti LGBTIQ osoba u Europi ne bi smjela biti borba. Iako vidimo znakove napretka, maltretiranje, uznemiravanje i nasilje i dalje su stalne prijetnje. Vrijeme je da odlučno djelujemo i nastavimo s napretkom koji smo postigli kako bi se prema svima u Europskoj uniji postupalo jednako i kako bi svi mogli živjeti dostojanstveno i s poštovanjem", rekla je direktorica Agencije Sirpa Rautio povodom predstavljanja rezultata istraživanja.

„Rezultati ankete Agencije za temeljna prava pružaju dragocjene podatke o životnim iskustvima LGBTIQ osoba diljem Europe. Oni nam pomažu prepoznati napredak koji smo postigli i istaknuti izazove koji su pred nama. Potičem sve države članice da upotrebljavaju podatke za stvaranje pouzdanih politika za borbu protiv diskriminacije i zaštitu prava svih LGBTIQ osoba”, rekla je Povjerenica EU za ravnopravnost Helena Dalli.

Istraživanje se temelji na rezultatima više od 100 000 sudionika iz svih 27 država članica EU, Albanije, Republike Sjeverne Makedonije i Srbije.

Agencija za temeljna prava predstavit će rezultate istraživanja na događanju "Savezi i politike ponosa" („Pride Alliances and Policy”) koje organizira belgijsko predsjedništvo Vijeća Europske unije u Bruxellesu 17. svibnja 2024. godine.

Centar za mirovne studije je dio multidisciplinarne istraživačke mreže FRANET Agencije za temeljna prava zajedno s organizacijama BaBe - Budi aktivna. Budi emancipiran. i Kućom ljudskih prava Zagreb od 2014. godine.