Glavni cilj izrade baze podataka je zabilježiti rasističke i diskriminatorne incidente koji prolaze ispod radara službenih institucija poput policije ili Pučke pravobraniteljice, često zbog nepovjerenja zajednica ostavljenih na margini u to da će ih sustav znati i moći zaštititi od počinitelja, ili pak zbog nepoznavanja institucija kojima mogu prijaviti takve incidente.

U našem radu susretali smo se s osobama kojima bi, nakon što su bili napadnuti u klubovima ili tramvajima ili na zagrebačkim ulicama na osnovu njihove rase, bilo rečeno da zaborave na te incidente, ili su i sami bili dovođeni u policijske postaje kao supočinitelji. Oni rijetki koji su slučajeve uspjeli dotjerati do suda, uglavnom su ostali razočarani samim postupcima i izrečenim kaznama.

Prema podacima iz izvještaja Pučke pravobraniteljice za prošlu godinu najveći broj kršenja prava se odnosi na romsku manjinu. Također, prema podacima istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, upravo se Romi u Hrvatskoj najčešće susreću s diskriminacijom i rasizmom.

Iako Hrvatska ima dugu povijest religijskog suživota, u direktnom radu sa ženama sve više čujemo o islamofobičnim incidentima koji ciljaju specifično pokrivene žene – pa se tako na primjer ženama, koje su često i izbjeglice, otvoreno govori kako im se ne želi iznajmljivati stan jer su muslimanke ili ih se maltretira na ulicama, u tramvajima... Vidimo i porast nasilja prema ženama druge boje kože, poput fizičkih napada na autobusnim stanicama i maltretiranja na radnim mjestima.

S porastom broja izbjeglica u Hrvatskoj, sve su vidljiviji ksenofobni i mrzilački incidenti usmjereni prema izbjeglicama i tražiteljima azila, kako u medijskom prostoru, tako i u svakodnevnom životu ljudi koji otežano pristupaju pravima i uslugama, ili bivaju napadnuti na ulicama svojeg grada. 

A s porastom broja stranih radnika iz trećih zemalja poput Nepala, također su vidljiviji ksenofobni i mrzilački incidenti u javnom prostoru usmjereni prema stranim radnicima, pa smo tako u samo u nekoliko tjedana u ožujku ove godine svjedočili dva fizička i verbalna napada na strane radnike u Zagrebu, koji su na sreću zbog medijske pokrivenosti ipak dobili i brzu povratnu reakciju od policije.

Umanjivanje motiva rasne, etničke i religijske netrpeljivosti u slučajevima nasilja ili diskriminacije pogoduje situaciji u kojoj sustav može tvrditi kako problem rasizma nije problem hrvatskog društva, te da su slučajevi rasizma i diskriminacije tek izolirani incidenti.

Dodatni cilj stvaranja ovakve baze je tako osvijestiti sustav i javnost kako su problemi rasizma i diskriminacije puno više rašireni, a često ga perpetuiraju i same javne i državne institucije. 

U slučaju da ste bili izloženi rasizmu ili diskriminaciji u bilo kojem području života – stanovanju, obrazovanju, pristupu zdravstvu, ili na našim ulicama u vidu dovikivanja uvreda na rasnoj osnovi – javite se:

Panafričko društvo u Hrvatskoj na Facebook ili preko mejla (udruga.paduh@gmail.com),

ROM HR na Facebook ili preko mejla (info@romhr.hr)

ili direktno Centru za mirovne studije na cms@cms.hr. 

S vašim pristankom vaš slučaj ćemo zabilježiti u bazi, pružiti vam pravnu pomoć, te savjetovati daljnje pravne korake u slučaju da ih želite poduzeti.

 

Projekt podupiru Minority Rights Group Europe i PILnet u sklopu MARIO projekta koji je financiran iz Europskog fonda za građanstvo, jednakost, prava i vriejdnosti.