Prikupljanjem podataka protiv diskriminacije

Large_large_monika_mayrhofer__institut_ludwig_boltzman

Sustavno prikupljanje kvalitetnih podataka o položaju marginaliziranih društvenih skupina u svim područjima društvenog života, poput rada i zapošljavanja, socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, nužan je preduvjet za oblikovanje i provedbu mjera koje će donijeti održiv pomak prema stvarnoj jednakosti svih građana Hrvatske, bez obzira na rasu, etničko podrijetlo, spol, seksualnu orijentaciju, invaliditet ili neke druge karakteristike – glavna je poruka prvog dana dvodnevne konferencije „Prikupljanje podataka o (ne)jednakosti“ koju organizira Centar za mirovne studije.

Sustavno prikupljanje kvalitetnih podataka o položaju marginaliziranih društvenih skupina u svim područjima društvenog života, poput rada i zapošljavanja, socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, nužan je preduvjet za oblikovanje i provedbu mjera koje će donijeti održiv pomak prema stvarnoj jednakosti svih građana Hrvatske, bez obzira na rasu, etničko podrijetlo, spol, seksualnu orijentaciju, invaliditet ili neke druge karakteristike – glavna je poruka prvog dana dvodnevne konferencije „Prikupljanje podataka o (ne)jednakosti“ koju organizira Centar za mirovne studije.

Prije šest godina na snagu je stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije, koji je označio velik korak za razvoj zakonodavnog i institucionalnog okvira borbe protiv diskriminacije u Hrvatskoj i predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava. Hrvatska je proteklih godina donijela nekoliko strateških dokumenata koji ciljaju na suzbijanje diskriminacije i zaštitu ljudskih prava, ali je učinke tih javnih politika i dalje teško pratiti.

„Diskriminacija nije pravno-centrična tema. Prikupljanju podataka je potrebno pristupiti multidisciplinarno kako bi se mogle kreirati kvalitetne javne politike“, istaknula je zamjenica Pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter te dodala kako se u praksi s najviše problema susreću s (ne)postojanjem podataka koji bi trebali proizlaziti iz sustava javne uprave.

Stoga se CMS nada da će se u zajedničke napore prema kreiranju sustava za prikupljanje podataka o (ne)jednakosti uključiti institucije, organizacije civilnog društva i akademska zajednica. „Prikupljanje podataka je vrlo osjetljivo političko pitanje, posebno kad se radi o određenim skupinama ljudi, iako je prikupljanje zakonska obaveza javnih institucija“, naglasila je Monika Mayrhofer iz austrijskog Instituta Ludwig Boltzman. Budući da diskriminatorni efekt javnih politika nije uvijek vidljiv, sustavno prikupljanje podataka ključan je alat za praćenje učinaka tih politika, poručuje CMS.

Konferencija „Prikupljanje podataka o (ne)jednakosti“ održava se još sutra, u srijedu, 6. svibnja 2015., a detaljan program drugog dana konferencije nalazi se u privitku.

Fotografije s konferencije pogledajte na Facebook profilu CMS-a.

Preporučite članak: