20 godina od završetka Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja navršava se sutra, 15. siječnja 2018. godine. Mirnom reintegracijom Republika Hrvatska vratila je pod puni suverenitet svoj čitav teritorij, bez ispaljenog metka ili izgubljenog ljudskog života. 

Centar za mirovne studije i Inicijativa Dobrodošli izražavaju neslaganje s odgovorom Vlade i smatraju netočnim pojedine navode u odgovoru Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova na pitanje saborskog zastupnika SDP-a Peđe Grbina u vezi s postupanjem hrvatskih policajaca prema izbjeglicama.

Centar za mirovne studije upozorava kako je izjava ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da je „za azil prvi i osnovni uvjet zakonit ulazak u Hrvatsku" koju je jučer dao za HINA-u skandalozna i netočna.

Smatramo neprimjerenim takvo nepoznavanje osnova izbjegličkog prava, a posredno i nacionalnog zakonodavstva, koje je predlagao i čija je provedba prvenstveno u nadležnosti MUP-a.

Obitelj djevojčice Madine, koja je prije mjesec dana poginula na srpsko-hrvatskoj granici, podnijela je kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja policijskih službenika MUP-a. Obitelj, naime, navodi kako je prije nesreće već bila u Hrvatskoj i zatražila azil, ali ih je policija, kršeći njihovo pravo na pristup međunarodnoj zaštiti, kombijem vratila do pruge i poslala da hodaju nazad u Srbiju. Prema iskazu majke, Madina nije bila jedino dijete koje je hrvatska policija vratila u Srbiju, već je s njom tada bilo još petero djece, od dvije do petnaest godina.

Više od polovine građana smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za izbjeglice koje traže zaštitu Hrvatske, a oko dvije trećine ne misli da bi Republika Hrvatska trebala žicom ili zidom onemogućiti ulazak izbjeglicama, pokazalo je istraživanje Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici Hrvatskoj 2017., koje je objavio Centar za mirovne studije (CMS), a provela agencija Ipsos d.o.o.

Vlada Republike Hrvatske na jučerašnjoj sjednici je donijela odluku o preuzimanju duga Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), za kredit koji HBOR nije smio odobriti, i to na nekretnini koju je država Nadbiskupiji prepisala.

„Jeste li znali da najveća kapitalna ulaganja u 2018. godini Vlada planira u sektoru obrane? Za ta ulaganja, u što je uključen i novac za nabavu vojnih aviona izdvojit ćemo 793 milijuna kuna, dok ćemo za ulaganja u znanost i obrazovanje izdvojiti upola manje, odnosno 362,9 milijuna kuna“, ističe Centar za mirovne studije  povodom saborske rasprave o prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.

U razdoblju između 23. listopada i 10. studenog ove godine, na području 12 županija Republike Hrvatske provodit će se istraživanje čiji je cilj utvrditi stvarne potrebe i prepreke za uključivanje romske nacionalne manjine u svim područjima društvenog i političkog života – u obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti, sudjelovanju u kulturnom, društvenom i političkom životu itd. Time će se omogućiti kvalitetnije praćenje, ali i oblikovanje precizno definiranih mjera za poboljšanje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma. 

U Hrvatskoj 1 164 643 osobe (27,9% populacije) žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a čak 521 793 (12,5 % ) stanovnika  živi u teškoj materijalnoj deprivaciji. [1] Istovremeno, Zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) prima samo 97.492 osobe, odnosno 2,3% stanovnika.[2] Too govori o iznimno nedovoljnoj pokrivenosti populacije koja živi u riziku od siromaštva, odnosno teškoj materijalnoj deprivaciji osnovnim financijskim mehanizmom socijalne skrbi, a dodatno sama naknada pokriva samo 32-46% egzistencijalnih potreba kućanstva koja je primaju. [3]

Povodom informacije objavljene u Slobodnoj Dalmaciji o kaznenoj prijavi koju je nakon kriminalističke istrage PU splitsko-dalmatinska podignula protiv udruge Cenzura Plus iz Splita, s kojom smo surađivali u provedbi nekoliko projekata, najoštrije osuđujemo svaki oblik malverzacija i nenamjenskog trošenja javnih sredstava, a posebno kada se takve malverzacije događaju u organizacijama koje su osnovane sa ciljem da šitite javni interes i da se bore protiv korupcije. Usprkos činjenici da će sudski postupak tek početi, smatramo da do daljnjega sve organizacije i civilnog i javnog sektora ne bi trebale ulaziti u suradnju sa Cenzurom Plus dok se u sudskom postupku ne dokaže ili opovrgne krivnja optuženih.