U Europi sada ima više LGBTIQ osoba koje se javno izjašnjavaju o svojoj seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. No, istodobno se suočavaju s više nasilja, uznemiravanja i maltretiranja nego prije. To se posebno odnosi na mlađe LGBTIQ osobe koje su posebno ranjive. To su neki od rezultata posljednje ankete Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) na temelju odgovora više od 100 000 LGBTIQ osoba diljem Europe.
Medijske slobode su i dalje opasno blizu prijelomne točke u mnogim državama članicama Europske unije, a u nekim državama članicama ih treba gotovo u potpunosti oživjeti, zaključuje izvještaj o medijskim slobodama mreže Liberties za 2024. godinu.
Europski je parlament 10. travnja usvojio Pakt o migracijama i azilu, paket reformi kojima se proširuje kriminalizacija i digitalni nadzor migranata. Unatoč ponovljenim upozorenjima organizacija civilnog društva, Pakt će „normalizirati proizvoljno korištenje imigracijske detencije, uključujući za djecu i obitelji, povećati rasno profiliranje, kriznim intervencijama nasilno protjerivati te deportirati pojedince u takozvane “sigurne treće zemlje” gdje im prijeti opasnost od nasilja, mučenja i proizvoljnog zatvaranja”.
HDZ, SDP, Možemo, Most i Domovinski pokret slažu se kako treba unaprijediti primanja i prilike u svijetu rada za mlade, no imaju drugačije viđenje prava na pristupačno, primjereno i priuštivo stanovanje, zaključeno je današnjem izbornom sučeljavanju za mlade, koje su organizirale udruge civilnog društva Centar za mirovne studije, Gong, Institut za političku ekologiju, Klubtura, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, RODA, Savez za autizam Hrvatske, Operacija Grad i Zelena akcija.
Najavljujemo održavanje okruglog stola 'Jezične barijere u integraciji izbjeglica' u organizaciji Centra za mirovne studije i partnerskih organizacija. Okrugli stol će se održati 9. prosinca od 9.30 do 11.30 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Molimo Vas da potvrdite svoje sudjelovanje do 7. prosinca.
Centar za mirovne studije organizirao je, od 21.-23.11.2014., studijsku posjetu obrazovnih djelatnica/ka 18 škola u Kastav i Rijeku. Glavne aktivnosti bile su posvećene provedbi građanskog odgoja i obrazovanja odnosno temama i aktivnostima prevencije nasilja koje škole provode.
20. studenog na predstavljanju publikacije „Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj“u Galeriji Novoj u Zagrebu, predstavljena je i web stranica http://www.vojnaimovina.milimap.com/ na kojoj su vizualno objavljene i prikazane neke od vojnih nekretnina koje MORH ocjenjuje kao neperspektivne.
Pozivamo vas na predstavljanje publikacije „Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj“ 20. studenog u 18 sati, u Teslinoj 7 – Galerija Nova
Na pragu posljednje godine mandata ove Vlade, Platforma 112 izražava žaljenje i zabrinutost zbog propuštenih prilika koje su rezultirale sve manjim brojem ljudi koji uistinu ostvaruju svoja prava i daljnjim gubitkom povjerenja građana. Umjesto zaokreta u odnosu na kleptokratsko nasljeđe HDZ-a i iskoraka prema povećanju kvalitete demokracije i izlasku iz ekonomske krize, Vlada je u praksi odabrala status quo kada se radi o vladavini prava, kvaliteti demokracije, zaštiti ljudskih prava, javnih dobara i suočavanju s ratnom prošlošću. Ocjenu reformskih kapaciteta Vlade RH u protekle tri godine mandata u odnosu na zahtjeve Platforme 112 objavljujemo svjesni ambijenta političke polarizacije u kojoj se ratne traume recikliraju u svrhu političkih manipulacija, a konzervativna desnica raspiruje strahove i strasti te pronalazi krivce u drugima i drugačijima. U takvom kontekstu, suočeni smo s poraznom činjenicom da niti jedan naš zahtjev nije u potpunosti ostvaren, a da su zadovoljavajući pomaci vidljivi u tek 16 zahtjeva, što zbirno čini tužnih 14%. Kao glavni razlog nameće se problem kompetencija, osobito vezanih uz vodstvo i strateško upravljanje. Očito je da su izabrani nositelji nove vlasti došli nepripremljeni čak i za one reforme koje predstavljaju dug iz razdoblja pregovora, a za koje su se snažno zalagali kako u opoziciji, tako i u Planu 21. Odustajanje od vlastitih političkih ciljeva nije bilo popraćeno preuzimanjem odgovornosti, osobito u slučaju premijera, ali i drugih čelnika koji su se implicite, ali i neformalno, pozivali na izostanak zelenog svjetla na samom vrhu. Uvjereni smo da je uzrok ekonomske, ali i sve snažnije društvene krize vidljive po sve dubljim svjetonazorskim sukobima i netoleranciji temeljno politički. Unatoč deklariranim načelima otvorenosti i pomacima u pojedinim resorima, obuhvatna analiza pokazala je da je i dalje na snazi i ignoriranje uloge i važnosti građana i organiziranog civilnog društva, posebice u politički „teškim“ pitanjima. Duboko svjesni okolnosti u kojima živimo, mi ne odustajemo i ne pristajemo dosadašnji dugogodišnji pad na dno prihvatiti kao činjenicu kojoj nema alternative. Hrvatska država i društvo moraju moći naći izlaz iz ekonomske krize, osiromašenja sve većeg broja građana, urušavanja temeljnih vrijednosti demokracije i vladavine prava, ukratko, beznađa koje nas blokira i vodi unatrag. Nužno je prekinuti s borbom za vlast vlasti radi, manipuliranjem u ime ideologija u koje se zapravo često i ne vjeruje. Treba prestati vikati i prijetiti, prozivati i zazivati. Umjesto hajki na neistomišljenike predlažemo dijalog. Zaokret prema uključivanju svih zainteresiranih u zajedničku akciju za solidarnost, toleranciju i kreativnost je moguć. Moramo sjesti i zapodjenuti razgovor.
