Centar za mirovne studije otvara prijave za Mirovne studije, jedinstveni obrazovni program za sve koji žele nenasilnim djelovanjem stvarati pozitivne društvene promjene. Program u 2025. godini održavat će se online i uživo, a prijave su otvorene do 8. prosinca 2024. godine za sve osobe starije od 20 godina, bez obzira na prethodno obrazovanje ili iskustvo.
Prije pet godina, Amarkhela, mladića koji je tada tek zakoračio u dvadesete godine života, u leđa je upucala hrvatska policija i doživotno ga vezala uz invalidska kolica. Amarkhel je s bratom pobjegao iz Afganistana i došao u Hrvatsku 16. studenog 2019. godine, kako bi tražio zaštitu, ali umjesto zaštite i sigurnosti u okolici Tuhobića ga je policijski službenik upucao usred šume na hrvatskom teritoriju, zbog čega je umalo izgubio život.
Tjedan globalnog obrazovanja 2024. godine započinje 18. studenog i traje do 24. studenog. Od Opuzena preko Preloga do Osijeka i online prostora, organizacije, institucije i škole iz 15 gradova sudjelovat će u ovogodišnjem Tjednu u Hrvatskoj s više od 30 različitih aktivnosti.
Centar za mirovne studije od 18. do 24. studenog koordinira Tjedan globalnog obrazovanja pod motom "Povezani ljudi za uključiv planet".
Ako želite saznati više o fenomenu migracija danas iz perspektive Europskog parlamenta i primjerima integracijskih aktivnosti u Sloveniji, Portugalu, Italiji, Hrvatskoj i na Cipru prijavite se za webinar u sklopu projekta PandPas - sheme za facilitiranje uključivanja i prevencije ksenofobije i radikalizacije prije i nakon dolaska izbjeglica.
U periodu od 16. do 19. listopada 2018. godine održala se studijska posjeta predstavnika/ca institucija i organizacija civilnog društva finskim institucijama koje se bave praćenjem i suzbijanjem govora mržnje.
Ured Centra za mirovne studije radi smanjenim kapacitetima zbog korištenja godišnjih odmora radnica i radnika.
Dunavski kompas, višejezična internetska platforma čije lansiranje očekujemo u rujnu 2018. godine, trebala bi migrantima koji žive u zemljama Podunavlja omogućiti pristup potrebnim informacijama i olakšati socioekonomsku integraciju.
U Hrvatskoj je govor mržnje u porastu - diskriminatoran, zapaljiv i diskreditirajući sadržaj čuje se u javnosti te često i prenosi putem medija, unatoč dobrom zakonodavnom okviru koji zabranjuje i kažnjava govor mržnje (ili javno poticanje na nasilje i mržnju) kako je to definirano u Kaznenom zakonu (članak 325), ali i primjerice u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (članak 25 koji govori o uznemiravanju).
