Hrvatska ne smije u Tursku izručiti osobu izbjeglu od političkih progona
Njemački državljanin kurdskog podrijetla gospodin Murat Catulay uhićen je na temelju međunarodne tjeralice, a zbog izručenja Turskoj, dok je s obitelji ljetovao u Hrvatskoj i već se tjedan dana nalazi u ekstradicijskom pritvoru splitskog zatvora.
Centar za mirovne studije upozorava kako Hrvatska ne smije odstupiti od zaštite temeljnih ljudskih prava i izručenjem ugroziti život osobe koja je u Njemačkoj ostvarila zaštitu radi političkog progona.
Recentna događanja u Turskoj, gdje turske vlasti uhićuju na tisuće političkih neistomišljenika i žele uvesti smrtnu kaznu, kao i turska derogacija obveza Europske konvencije o ljudskim pravima, navodi na zaključak kako postupak koji bi optuženi imao u Turskoj, ukoliko bi bio izručen, ne bi bio pravičan.Europa je konvencijom usvojila određene civilizacijske standarde kojima se propisuje zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne te svaki sudac koji odlučuje u ovom slučaju mora dati odgovor bi li došlo do takvih postupaka u slučaju izručenja uhićenog Turskoj. Izručenje bi u ovom slučaju bilo protivno i pravnom principu zabrane vraćanja, koje je prepoznato i zajamčeno brojnim međunarodnim dokumentima, a koji osobu štiti od vraćanja u zemlju gdje bi njen život bio ugrožen.
Također, CMS podsjeća i da je Kurd Murat Catulay, koji se već tjedan dana nalazi u ekstradicijskom pritvoru splitskog zatvora, građanin Njemačke, nakon što je prije 15 godina dobio azil zbog političkog progona i mučenja u Turskoj. CMS poziva hrvatske institucije na oprez i da, osim ispitivanja formalno-pravnih uvjeta za izručenje, nužno ispitaju i materijalno-pravne pretpostavke u skladu sa svojom ulogom u pravnom sustavujer ovo ne bi bio prvi slučaj iskorištavanja međunarodne tjeralice Interpola za nastavak političkih progona. U Hrvatskoj smo svjedočili više slučajeva zahtjeva za izručenjem osumnjičenih za terorizam, koji su slučajno ili ne bili baš iz Turske, a koji su se po provedenom postupku pokazali zloupotrebom sustava i kršenjem prava izbjeglica.
Zbog takvih situacija prošle godine Interpol je promijenio načine svoga postupanja u slučaju tzv. crvenih upozorenja, na način da omogućava brisanje crvenih tjeralica kod slučajeva u kojima država porijekla izbjeglica zatraži izručenje od države u kojoj se izbjeglica zatekao, ali ne od države u kojoj uživa azil. Naime, već u preporukama Centra za mirovne studije izloženima na poziv Interpola, upozoreno je da na taj način izbjeglice niti ne znaju da su na međunarodnoj tjeralici te su izloženi pravnoj nesigurnosti i riziku od vraćanja u zemlju u kojoj bi im život i sigurnost bili ugroženi ukoliko napuste granice države koja im je dala utočište.
Centar za mirovne studije stoga izražava nadu da će Hrvatska postupiti u skladu s postojećim pravnim propisima i dostignutim civilizacijskim normama i neće izručiti osobu u nesigurnost turskog pravnog sustava, osobito uzimajući u obzir činjenicu statusa izbjeglice osobe protiv koje se vodi postupak za izručenje.
