Rasizam, isključenost s tržišta rada, poteškoće pri priznavanju obrazovanja i radnog iskustva te postizanju dobrog poznavanja jezika, spore procedure odobravanja azila, zajedno s nepripremljenošću institucija, samo su neki od izazova s kojima se suočavaju tražitelji azila i izbjeglice koji su uspjeli stići u Europu. Stoga je važno ojačati, slušati i dosljedno unaprjeđivati društvena rješenja za poboljšanje života tražitelja azila i izbjeglica. 

Centar za mirovne studije poziva vas na tribinu o kažnjavanju pomaganja izbjeglicama "Kriminalizacija solidarnosti u Europskoj uniji" u utorak 29. listopada u 10.30 u Europskom domu (Jurišićeva 1, Zagreb).

Hrvatska je danas od Europske komisije primila zeleno svjetlo za ulazak u bezgraničnu Schengen zonu. Iako proširenje Schengen zone može biti pozitivan i prijeko potreban pomak prema slobodi kretanja unutar Europske unije, članstvo Hrvatske u Schengenu bi trebalo biti stavljeno na čekanje dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje, tzv. push-backova migranata.

Koalicija za zaštitu prava i položaja prisilnih migranata duž euro-balkansih ruta koja okuplja organizacije iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Italije upozorava kako se u zemljama Balkana, duž migrantskih ruta, ustaljuje kao praksa ilegalno protjerivanje ljudi iz jedne u drugu susjednu zemlju, a sve češće i lančano protjerivanje ljudi kroz više zemalja.

U Zagrebu se danas i sutra održava zadnji dio edukacije Centra za mirovne studije o interkulturnoj medijaciji kojeg pohađa 16 polaznica i polaznika -  socijalnih radnica, nastavnica i stručnih suradnica, volontera organizacijama civilnog društva, koji su ili će u budućnosti biti u svakodnevnom kontaktu s ljudima različitih kultura. 

Kuća ljudskih prava Zagreb i Centar za mirovne studije najoštrije osuđuju jučerašnje privođenje novinara Gordana Duhačeka koji je usprkos prethodnom javljanju policiji, uhićen zbog javno iznesenog mišljenja i kritike na koju svaki građanin ima ustavno pravo. 

Migracije, iako jedna od ključnih tema za Europsku uniju, nije zauzela odgovarajuće mjesto u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj, stoga je Centar za mirovne studije uoči izbora za EU parlament organizirao tribinu Europa i migracije: gdje povlačimo granicu?  te pozvao predstavnike organizacija Amnesty International i Human Rights Watch koji su u danas, 20. svibnja u Zagrebu predstavili svoja saznanja o odnosu zemalja članica EU prema migracijama. 

U odgovoru ministra Božinovića Amnesty Internationalu detektiramo tri opasne putanje: jedna je ona koja ne preza od dehumanizacije, torture i poniženja izbjeglica u sramotnoj igri moći, druga je ona koja retorički legalizira nasilne postupke i uvodi ih u regularne policijske prakse, a treća je putanja diskreditiranja organizacija koje na to upozoravaju.

Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela koji se obilježava 22. veljače, Kuća ljudskih prava Zagreb, Zagreb Pride, Centar za mirovne studije, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću upozoravaju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o zločinu iz mržnje i njegovim posljedicama.  Usprkos relativno zadovoljavajućem zakonodavnom okviru koji osigurava zaštitu žrtvama kaznenih djela, žrtve zločina iz mržnje nisu dovoljno zaštićene. Problem predstavljaju nepravilno kvalificiranje zločina iz mržnje i nezadovoljavajući sustav podrške za žrtve zločina iz mržnje. U slučajevima zločina iz mržnje protiv LGBT osoba policija vrlo često ne prepoznaje mržnju kao motiv počinjenja kaznenog djela te ne postoje jasni kriteriji za ispitivanje motiva uvjetovanih homofobijom i transfobijom.

Svjetski je dan socijalne pravde, koji se obilježava 20. veljače kako bi se osvijestila potreba rješavanja problema siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti za postizanje trajnog i univerzalnog mira.