Proces javnog savjetovanja o nacrtu Nacionalnog programa za borbu protiv diskriminacije (2016. – 2021.) i pripadajućeg Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa za borbu protiv diskriminacije (2016. – 2018.) je završio s 1. srpnjem 2016. godine.

U nastavku se nalaze pristigli komentari organizacija civilnog društva na pojedine mjere i ciljeve.

U znak sjećanja na Josipa Reihl-Kira, načelnika osječke policije koji je u ljeto 1991. ubijen zbog svojih mirovnih napora, Centar za mirovne studije u suradnji s Gradom Osijekom organizira Akademiju „Josip Reihl-Kir“ u spomen 25. godišnjice smrti u petak, 1. srpnja 2016. od 18 do 21 sat u Muzeju Slavonije (Trg Sv. Trojstva 6, Osijek).

Danas je 25. godišnjica smrti Josipa Reihla Kira, mirotvorca i šefa policije koji nas je sve zadužio položivši život za dijalog s neistomišljenicima. Ubijen je nakon što je u lipnju 1991. na sjednici skupštine upozorio „Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti.“

Povodom obilježavanja treće godine članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji i gostovanjem povjerenika za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Europske komisije, Dimitrisa Avramopoulosa, Inicijativa Dobrodošli! osuđuje postupanja EU prema osobama u potrebi za zaštitom i sigurnošću, te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedovoljne razine pripremljenosti hrvatskih institucija za dobrodošlicu izbjeglica. 

Projekt „Racism and Xenophobia: For Refugee and Ethnic Equality (RAX FREE)“ provodi Centar za mirovne studije u suradnji s partnerskim organizacijama – Fakultetom političkih znanosti i Društvom Afrikanaca u Hrvatskoj. Ciljevi Centra za mirovne studije u okviru ovog projekta odnose se na afirmiranje organizacija civilnog društva kao ravnopravnih partnera u osiguranju konzistentnog provođenja ljudskih prava kroz kooperaciju i razmjenu znanja između istraživačkih institucija i organizacija civilnog društva. 

Cilj istraživanja na koji se ovaj javni poziv odnosi je izraditi preporuke za poboljšanje politika i sudjelovati u izradi policy nacrta te u postavljanju zajedničkog plana za borbu protiv desnog ekstremizma na razini Hrvatske, EU, te u akademskoj zajednici. Istraživanje se sastoji od polu-strukturiranih intervjua i fokus grupa, usmjerenih na tražitelje azila i izbjeglica, Rome i manjine (s naglaskom na srpsku manjinu), građane, predstavnike raznih vladinih i javnih institucija, organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije te predstavnike medija.

Centar za mirovne studije organizira 27. i 28. lipnja u prostorijama Kuće ljudskih prava (Selska cesta 112 a) edukaciju o društvenoj reviziji.

Društvena revizija (social audit) je proces koji obuhvaća razumijevanje, mjerenje, izvještavanje i unapređenje društvenog i etičnog djelovanja javnih i državnih tijela i institucija, a njezina je svrha jačanje društva jer naglašava potrebu za njihovom odgovornošću i transparentnošću.

Ovog se vikenda stotinjak tražitelja azila, aktivista i članova lokalne zajednice okopilo s obje strane žice na hrvatsko-slovenskoj granici kako bi osnažili međusobnu suradnju i poslali zajedničku poruku protiv nepravednih i opasnih migracijskih politika Europske unije. 

Povodom obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica, Koordinacija organizacija civilnoga društva za integraciju, organizira 3. Tjedne IZBJEGLICAma! u periodu od 13. do 26. lipnja u Zagrebu i Kutini. Koordinacija poziva građane i građanke da posjete niz događanja i upoznaju se s pričama izbjeglicama, uključe u društvene aktivnosti podrške izbjeglicama te raspravljaju sa stručnjacima o pitanjima integracije i drugim aspektima izbjeglištva.

Osuđujući korištenje nasilja, kao i poziv na linč izgrednika, Centar za mirovne studije i GONG upozoravaju na loše, a potencijalno i krimogeno upravljanje Hrvatskim nogometnim savezom (HNS) bez učinkovitog demokratskog nadzora, uhvaćeno u klijentelističke mreže, kao i na skučenost pristupa problemu navijačkog nasilja te očekuju političke poteze institucija usmjerene na uzroke i prevenciju problema. 

Organizacije civilnog društva iz Hrvatske i Srbije, okupljene u ponedjeljak na javnoj diskusiji "Kako su zatvaranjem tzv. Balkanske rute kršena ljudska prava izbjeglica?" u Zagrebu u povodu Svjetskog dana izbjeglica, ocijenile su da se političke i pravne prilike u Europi sve više razvijaju na štetu ljudska prava izbjeglica.