Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela koji se obilježava 22. veljače, Kuća ljudskih prava Zagreb, Zagreb Pride, Centar za mirovne studije, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću upozoravaju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o zločinu iz mržnje i njegovim posljedicama.  Usprkos relativno zadovoljavajućem zakonodavnom okviru koji osigurava zaštitu žrtvama kaznenih djela, žrtve zločina iz mržnje nisu dovoljno zaštićene. Problem predstavljaju nepravilno kvalificiranje zločina iz mržnje i nezadovoljavajući sustav podrške za žrtve zločina iz mržnje. U slučajevima zločina iz mržnje protiv LGBT osoba policija vrlo često ne prepoznaje mržnju kao motiv počinjenja kaznenog djela te ne postoje jasni kriteriji za ispitivanje motiva uvjetovanih homofobijom i transfobijom.

Pojam govora mržnje često se može susresti u javnom govoru, posebno u posljednjih nekoliko godina kada smo u Hrvatskoj zaista mogli svjedočiti pojavljivanju govora mržnje u javnom preostoru u razmjerno većoj mjeri nego ranijih godina.

CMS je zajedno s partnerskim organizacijama (Kuća ljudskih prava Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće, GONG i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću) sudjelovao u prikupljanju podataka za ODIHR-ov izvještaj o nasilju počinjenom iz mržnje koji je objavljen na Međunarodni dan tolerancije 16. studenoga 2017. godine na ODIHR-ovim web stranicama.

U periodu od 16. do 19. listopada 2018. godine održala se studijska posjeta predstavnika/ca institucija i organizacija civilnog društva finskim institucijama koje se bave praćenjem i suzbijanjem govora mržnje.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava danas, 17. listopada, podsjeća na napredak koji smo učinili i koji smo propustili učiniti u iskorjenjivanju siromaštva u našim državama i širom svijeta. Europska unija je 2010. godine usvojila Strategiju Europa 2020, kojom se, iako je usmjerena na rast, želi podržati održivost i uključivost. To se želi učiniti kroz osam ciljeva, uključujući smanjenje broja ljudi koji žive u riziku siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna do 2020. godine. 

Vlada Republike Hrvatske trebala bi okončati smještaj djece i odraslih u ustanove socijalne skrbi, priopćilo je danas pet organizacija za osobe s invaliditetom i ljudska prava u pismu predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću. Unatoč određenom inicijalnom napretku u ispunjavanju zahtjeva Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, proces premještanja osoba iz institucija u život u zajednicama gotovo je stao. 

Centar za mirovne studije je objavio publikaciju “Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka”  kojom su predstavljeni podaci sveobuhvatnog i multi-metodološkog istraživanja o Romima u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je govor mržnje u porastu - diskriminatoran, zapaljiv i diskreditirajući sadržaj čuje se u javnosti te često i prenosi putem medija, unatoč dobrom zakonodavnom okviru koji zabranjuje i kažnjava govor mržnje (ili javno poticanje na nasilje i mržnju) kako je to definirano u Kaznenom zakonu (članak 325), ali i primjerice u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (članak 25 koji govori o uznemiravanju). 

Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb, GONG i Hrvatsko novinarsko društvo pozivaju vas na radionicu za novinarke i novinare, urednike i urednice te studente i studentice novinarstva „Diskriminacija, govor mržnje i cenzura u novinarskom izvještavanju“.

Na Međunarodni dan eliminacije rasne diskriminacije, 21. ožujka, gotovo 700 učenika 13 osnovnih škola u Hrvatskoj poslali su svojim sugrađanima poruke solidarnosti!