Vjerujući u mirotvorstvo, Centar za mirovne studije i ove je godine obilježio 25. godina sjećanja na ovog mirotvorca na nišanu, prvi put pod pokroviteljstvom Grada Osijeka. 

“Josip Reihl-Kir objedinjuje tri ključne vrijednosti koje i danas moramo njegovati – mirotvorstvo, suradnju i nenasilje“, naglasio je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije naglasivši i kako se nada da će Reihl-Kir sada kada je napokon prepoznat u Gradu Osijeku, postati prepoznati i u svijetu. Bosanac se osvrnuo i na nedavne događaje na granici i postavljanje metalne ograde na graničnom prelazu Batina-Bezdan. „Danas to zovemo tehničke prepreke, a u 90-tima smo ih zvali barikade. I Reihl-Kir je poginuo zbog tih barikada, prepreka…  U liku i djelu Josipa Reihl-Kira prepoznajemo simboliku mirotvorstva zbog načina na koji se nosio s predratnim situacijama 1991. godine", naglasio je Bosanac.

Predstavnici CMS-a najavili su i crtanje murala na jednom osječkom zidu kao znak stalnog podsjećanja na Reihl-Kira. „Mi u Gradu vjerujemo da moramo predrasude ostavimo sa strane. Neki da je došla idej ada napravimo bistu Josip Reihl-Kir“, istaknuo je Ivan Vrkić, gradonačelnik Osijeka, na prvoj obljetnici koju je službeno podržao i Grad Osijek. 

Uz zbor Brevis, na obilježavanju su uslijedili osvrti novinara i pisaca na temu „Tko je tebi Josip Reihl-Kir?“ koji je, uz moderaciju Ivane Bodrožić, otvorila Mirjana Mikić Zeitoun iz Centra za mirovne studije koja se prisjetila kako smo uopće krenuli u godišnje obilježavanje lika i djela Josipa Reihl-Kira. Tom je prigodom pročitala i govor Katarine Kruhonje iz Centra za mir, nenaslje i ljudska prava iz Osijeka. „Hrvatsko društvo se sve češće opisuje duboko podijeljenim, sve više zahvaćenim strahom od 'onih drugih' i sve više isključivim! Čin Reihl-Kira me poziva da ga promišljam u aktualnom kontekstu – potrebe za društvenim dijalogom, traženjem i građenjem zajedničkog tla“, napisala je Kruhonja.

Tanja Simić Berclaz, dramaturginja iz Beograda te autorica izložbe „Ko je tebi Reihl-Kir?“ također se pridružila obilježavanju prisjetivši se i same izložbe koja je prije nekoliko godina putovala regijom u znak sjećanja na djelo Reihl-Kira. „On je radio ono što nitko drugi nije imao snage ni mogućnošću, a Jadranki se divim“, naglasila je Simić Berclaz. 

Osim, Barbare Matejčić koja je pročitala priču o osječkoj obitelji Lovrić iz svoje knjige „Kako ste?“ te Srđana Sandića, Stanislave Nikolić Aras te Bojana Krivokapića, novinar Miloš Vasić koji je u Osijek stigao samo dan nakon ubojstva Reihl-Kira. Upitan o tome što je spaja njega i Reihl-Kira rekao je: „Poštovanje o očajničko vjerovanju u pravnu državu“, rekao je Vasić.  

Autorica Ivana Bodrožić za kraj je zaključila kako je bitno da se ne sjećamo samo smrti, nego i djela koja nadahnjuju. „Imati bistu, imati priču, sve je to važno, no važno je i rasvijetliti okolnosti zbog kojih se to dogodilo“, istaknula je Bodrožić. Jadranka Reihl-Kir tom je prigodom rekla kako je svaka godina koja se niže sve bolnija jer se boji da nalogodavci koji su naručili ubojstvo i ubili njezina muža nikada neće biti privedeni pravdi. Dodala je kako joj je trebalo 17 godina da čovjeka koji je priznao ubojstvo privede licu pravde, što je sramotno za državu koja se smatra uređenom.

Podsjetimo, načelnik Josip Reihl-Kir ubijen je na nadzornoj točki hrvatske policije kad se uputio na pregovore s pobunjenim Srbima u Tenji, a uz njega su ubijeni i potpredsjednik osječkoga Izvršnog vijeća Goran Zobundžija i vijećnik Milan Knežević. Preživio je samo predsjednik tenjske Mjesne zajednice Mirko Tubić, koji je teško ranjen.

Okrivljenik za to ubojstvo - pričuvni pripadnik MUP-a Antun Gudelj, nakon što je u odsutnosti osuđen te primjenom Zakona o općem oprostu aboliran, pravomoćno je u svibnju 2009. godine, nakon ponovljenog suđenja, osuđen na 20 godina zatvora. Reihl-Kir je jedini među naoružanima išao od jedne do druge barikade rukama šireći svoj sako, pokazujući da je nenaoružan. 

Danas, kada sve češće slušamo nacionalističke i militarističke parole, potrebno je pokazati da postoje alternative ratu i da se sjećanjem na mirotvorce poput Reihl-Kira gradi drugačije društvo – društvo nenasilja, mira i različitosti.

 

Ovaj materijal nastao je uz finacijsku podršku Europske unije, u okviru IPA projekta „Geometar jednakosti“. Za sadržaj je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.