U razdoblju između 23. listopada i 10. studenog ove godine, na području 12 županija Republike Hrvatske provodit će se istraživanje čiji je cilj utvrditi stvarne potrebe i prepreke za uključivanje romske nacionalne manjine u svim područjima društvenog i političkog života – u obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj skrbi, zdravstvenoj zaštiti, sudjelovanju u kulturnom, društvenom i političkom životu itd. Time će se omogućiti kvalitetnije praćenje, ali i oblikovanje precizno definiranih mjera za poboljšanje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma. 

U Hrvatskoj 1 164 643 osobe (27,9% populacije) žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a čak 521 793 (12,5 % ) stanovnika  živi u teškoj materijalnoj deprivaciji. [1] Istovremeno, Zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) prima samo 97.492 osobe, odnosno 2,3% stanovnika.[2] Too govori o iznimno nedovoljnoj pokrivenosti populacije koja živi u riziku od siromaštva, odnosno teškoj materijalnoj deprivaciji osnovnim financijskim mehanizmom socijalne skrbi, a dodatno sama naknada pokriva samo 32-46% egzistencijalnih potreba kućanstva koja je primaju. [3]

Povodom informacije objavljene u Slobodnoj Dalmaciji o kaznenoj prijavi koju je nakon kriminalističke istrage PU splitsko-dalmatinska podignula protiv udruge Cenzura Plus iz Splita, s kojom smo surađivali u provedbi nekoliko projekata, najoštrije osuđujemo svaki oblik malverzacija i nenamjenskog trošenja javnih sredstava, a posebno kada se takve malverzacije događaju u organizacijama koje su osnovane sa ciljem da šitite javni interes i da se bore protiv korupcije. Usprkos činjenici da će sudski postupak tek početi, smatramo da do daljnjega sve organizacije i civilnog i javnog sektora ne bi trebale ulaziti u suradnju sa Cenzurom Plus dok se u sudskom postupku ne dokaže ili opovrgne krivnja optuženih. 

Centar za mirovne studije (CMS) i inicijativa Ne vojnom roku – Hrvatska zna bolje u dva su navrata upozorili MORH i MDOMSP da krše Ustav RH i Zakon o civilnoj službi budući da prilikom slanja poziva građanima za sudjelovanje u vojnim vježbama nisu osigurali zakonski predviđene procedure za ulaganje prigovora savjesti na služenje u oružanim snagama.

Zagreb je na dnu ljestvice europskih glavnih gradova po kompetitivnim nabavama, a od istraživanih gradova samo Varšava ima viši udio nekompetitivnih nabava od glavnog grad Hrvatske. Udio javnih natječaja sa samo jednim ponuditeljem povećao se s 25% u 2011. na 34% u 2016. godini. Rezultati pokazuju da do „iskrivljenosti“ (distorzije) cijena dolazi puno češće u natječajima koji imaju samo jednog ponuditelja, nego u natječajima s više ponuditelja. 

Zračna luka Rijeka ove je godine pružala podršku transportu američkog oružja u Siriju, objavio je jučer portal Balkan Insight u tekstu Zračna luka na hrvatskom otoku postala je Pentagonov hub. Istraživački novinari/ke neupitno su dokazali/e da se Zračna luka Rijeka u 2017. godini u nekoliko navrata koristila kao logistička podrška transportu američkog oružja u ovu ratom razorenu zemlju. Posebno zabrinjava to što je riječka zračna luka preuzela tu ulogu nakon što je Njemačka, zbog upitnosti zakonitosti ovih transfera oružja, odbila gostoprimstvo američkim avio-transporterima i zabranila njihovo slijetanje na teritorij Njemačke, dok Hrvatska očito nije imala nikakav problem ugostiti te avione. To se sve događa u trenutku kada je RH raspisala i javni natječaj za nabavu borbenih aviona te se nameće pitanje je li korištenje Zračne luke Rijeka dio paketa nabave borbenih aviona, odnosno zna li se već tko je pobijedio na natječaju?

Rad na izgradnji mira ne prestaje, a na to podsjeća i svakodnevni prolazak i dolazak izbjeglica u Hrvatsku. Upravo se na pitanju izbjeglica kao, jedne od najugroženijih društvenih skupina vide ključni izazovi izgradnje mira: vojni sukobi, porast rasizma i ksenofobije, ekonomska nepravda i eksploatacija, klimatske promjene.

Započela je još jedna školska godina povodom koje organizacije i pojedinci okupljeni u inicijativama GOOD i Dobrodošli žele uspjeh svim učenicama i učenicima te odgojno-obrazovnim radnicama i radnicima. I ova je školska godina prilika za pozitivne promjene u školstvu te doprinos kvaliteti i uključivosti hrvatskog odgoja i obrazovanja.

Centar za mirovne studije i Inicijativa Ne vojnom roku - Hrvatska zna bolje! obavještavaju sve građane koji dobivaju poziv za sudjelovanjem u vojnoj pričuvi da imaju pravo uložiti prigovor savjesti na sudjelovanju u pričuvnoj službi. 

Centar za mirovne studije je prije manje od mjesec dana, prilikom javne rasprave o nedavno usvojenoj Strategiji nacionalne sigurnosti, kao što je vidljivo iz citiranih komentara, predlagao da se požari izdvoje kao poseban rizik, ali je nažalost, Vlada Republike Hrvatske odbila taj prijedlog.