Kuća ljudskih prava pridružila se simboličkim protestima koji se danas događaju širom Europe zbog toga što se dopustilo da Azerbajdžan bude domaćinom 1. europskih sportskih igara. Hrvatski olimpijski odbor zdušno se i svesrdno uključio u organizaciju, posebno njegov predsjednik Mateša osobno, pritom prešućujući represiju bez presedana koju provodi predsjednik Ilham Alijev prema vođama neovisnih organizacija civilnoga društva, mnogim mladim aktivistima, vodećim novinarima/kama. 

Centar za mirovne studije primljen je u članstvo europske mreže organizacija civilnog društva koje zajedno rade na poboljšanju socijalne pravde u Europi u četvrtak, 4. lipnja 2015.

Europska komisija očekuje da Hrvatska provede strukturne reforme. No s obzirom na dosadašnje iskustvo upitno je hoće li one biti neko novo mazanje očiju građanima, pa čak i Komisiji? Ili će političke elite, kako na domaćoj, tako i na europskoj razini, kroz participativni proces možda konačno otvoriti javni prostor stvarnim promjenama? I to tako da, primjerice, ulaganja u obrazovanje i znanost u budućnosti neće više biti tretirana kao trošak, nego dugoročna društvena investicija, istaknuto je na na javnoj raspravi na temu "Ususret reformama ili sankcijama: Kako će Hrvatska odgovoriti na zahtjev Europske komisije?" održanoj u organizaciji Centra za mirovne studije, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i GONG-a u Novinarskom domu u Zagrebu.

Peticiju protiv sklapanja trgovinskih sporazuma EU-SAD (TTIP) te EU-Kanada (CETA) potpisalo je već više od milijun ljudi, a hrvatske građane na potpisivanje pozivaju Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) te GONG i Zelena akcija. Peticiju je pokrenula koalicija Stop TTIP, koju čini više od 300 udruga, sindikata i ostalih organizacija iz cijele Europe

Povodom očekivane objave Nacionalnog programa reformi za 2015., jedne od ključnih obveza Hrvatske u sklopu Europskog semestra, kao i najavljene procedure upravljanja prekomjernim deficitom Centar za mirovne studije, SSSH i GONG organiziraju javnu raspravu Ususret reformama ili sankcijama: Kako će Hrvatska odgovoriti na zahtjeve Europske komisije?

Zbog mogućnosti da se na referendumu odbaci davanje autocesta u koncesiju, Vlada je i formalno odlučila odustati od takvog modela monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ). Njihove dugove pokušat će smanjiti drugim modelom, a resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić ni ne pomišlja na ostavku.

Povodom procesa privatizacije Imunološkog zavoda članice Kuće ljudskih prava Zagreb: B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Documenta, Građanski odbor za ljudska prava, Svitanje i Udruga za promicanje istih mogućnosti pozvale su sve građane da podrže inicijativu za spašavanje Imunološkog zavoda okupljenu oko komanditnog društva Visia Croatica.

Organizatorice deliberativnih rasprava iz Centra za mirovne studije svaki puta izabiru temu za deliberaciju koja je u tom trenutku „vruća“ u hrvatskom društvu, temu oko koje postoje prijepori u javnosti. Ovu godinu je zasigurno obilježila ćirilica i postavljanje dvopismenih ploča u Vukovaru te podjela društva na dva djela – one građane i građanke kojima natpisi/ploče na oba pisma ne smetaju i te oni koji pozivaju na mijenjanje zakona i Ustava, odnosno uvođenja kategorije posebnog pijeteta za, u ovom slučaju grad Vukovar, koja bi kroz zasad neutvrđen period onemogućila pismo koje nije latinično na javnim mjestima u tom gradu.

Činjenica da je upravo ova tema držala javnost u fokusu toliko dugo i izazvala burne emocije s obje strane pokazuje kako u Hrvatskoj ni 24 godine nakon završetka sukoba nisu „zaliječene sve rane“, nije uspostavljen dijalog, a egzistencijalni problemi izbijaju na površinu kroz agresiju prema „drugome“.

Drugog vikenda u listopadu, u sklopu projekta Polling voices - Citizens debate and advocate for sustainable social change, dvadesetak građana iz Hrvatske razgovaralo je o temi ponekad izazovnog suživota nacionalnih manjina i većine u Hrvatskoj.  

Tko je gledao "Život na sjeveru", scena će mu biti poznata - stanovnici jednog aljaškog gradića se po potrebi nalaze kako bi raspravili stvari koje ih se sve tiču (danas bi rekli, od javnog interesa). Samo se jedan izdvaja po statusu i ekonomskoj nadmoći, ali ni to mu ne pomaže ako se nitko s njim ne slaže - i on je naposljetku tek samo član te zajednice.

Na tragu ovakvih okupljanja građana koja sežu do grčkih polisa, razvijaju se i modeli participativne demokracije poput deliberacijske demokracije koja nam je poslužila kao metodološki okvir za raspravu o temi oko koje se u nekim dijelovima naše zemlje i dalje lome koplja. 

Tridesetak građana iz cijele Hrvatske, izabranih metodom slučajnog odabira, nadolazećeg će vikenda u organizaciji CMS-a raspravljati o prijedlogu novog Zakona o radu na način koji u Hrvatskoj do sada još nije bio primjenjen: metodom deliberacijskog glasanja.