Studija „Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?“ od danas je dostupna na stranicama Centra za mirovne studije.
CMS kao organizacija koja više od dva desetljeća radi na zaštiti i promociji prava izbjeglica i drugih kategorija stranaca i manjina u Hrvatskoj, povremeno provodi istraživanja u svrhu stvaranja temelja za prijedloge javnih politika i kvalitetnu komunikaciju s građanima o ovim pitanjima. Osnovni cilj ove studije bio je istražiti koji su stavovi punoljetnih hrvatskih građana i građanki prema strancima i odabranim kategorijama manjinskih društvenih skupina u hrvatskome društvu te jesu li se u longitudinalnoj perspektivi i u kojoj mjeri promijenili ti stavovi promijenili u odnosu na 2013. godinu, kada je provedeno
prvo istraživanje, i 2017. godinu, kada je provedeno
drugo istraživanje istog tipa.
Istraživanje pokazuje da su u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina porasle predrasude, ksenofobija, doživljaji prijetnje i negativan odnos prema doseljavanju stranaca, a posebice prema konkretnim skupinama migranata. Na primjer, 42% ispitanika se ove godine slaže s tvrdnjom „S porastom useljavanja stranaca bojim se da će se naš život promijeniti nagore“, dok je to vrijedilo za 36% ispitanika 2017. godine, odnosno za 27% ispitanika 2013. godine. Nadalje, 39% ispitanika smatra da Hrvatska treba u potpunosti zatvoriti granice za izbjeglice, dok je isto smatralo 29% ispitanika 2017. godine. Što se tiče konkretnih skupina, najviše građana kao prijetnju vide Arape, muslimane, tražitelje azila i Palestince, pri čemu je postotak takvih građana porastao u odnosu na 2013. i 2017. godinu za prve tri skupine, o kojima smo ih pitali i prethodnih godina. Istovremeno, i dalje više od polovice građana zna kako te skupine ne donose prijetnju, što je razlog za optimizam.
Nadu nam daju i drugi podaci, primjerice, većina građana prepoznaje da bi stranci u Hrvatskoj trebali imati pravo na zaštitu od diskriminacije (58%) ili pravo na jednaku plaću za jednak posao kao i građani RH (56%), iako je i u pogledu pristupa pojedinim pravima uočen restriktivniji stav građana u odnosu na prethodne cikluse istraživanja. Jednako tako, građani izražavaju slaganje s tvrdnjama da država mora kazniti poslodavce koji iskorištavaju radnike na tržištu rada (74% ispitanika) i stanodavce koji stranim radnicima pružaju nedostojne uvjete stanovanja (68% ispitanika), što su neki od trenutačnih glavnih prioriteta za zaštitu prava stranih radnika u Hrvatskoj.
Nadamo se da će donositelji odluka ovu studiju pažljivo pročitati. Hrvatska je kroz proteklo desetljeće postala kulturno raznolikije društvo, ali ujedno, kako ovo istraživanje pokazuje, njeni stanovnici postaju zatvoreniji za različitosti. Ove je trendove moguće preokrenuti, a za to je potrebno razviti i provesti migracijske, azilne i socijalne javne politike koje će razviti dobrodošlicu i zajedništvo svih ljudi koji u Hrvatskoj već imaju, ili stvaraju svoj dom. Nadalje, u školama nam trebaju sadržaji interkulturnog obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava, a u medijima i lokalnim zajednicama integracijske aktivnosti i programi koji nas senzibiliziraju za potrebe i prava ljudi koji nas okružuju. Također, mediji, stručna javnost, političari i drugi kreatori javnog mnijenja ovim temama moraju pristupati s najvećom mogućom pažnjom i odgovornošću. Na svima nama je odgovornost za izgradnju zemlje i društva u kojem svaka osoba bez straha i barijera živi te doprinosi i koristi njihove blagodati.
Ova je studija nastala u sklopu projekta ‛FRED – Za jednakost i raznolikost, protiv rasizma’ koji financira Europska unija kroz program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (Citizens, Equality, Rights and Values Programme – CERV). Projekt kao nositelj provodi CMS u suradnji s Pučkom pravobraniteljicom, Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Irskom mrežom protiv rasizma (INAR).
